Voćne sadnice - Kruševac

Zaštita voćnjaka u maju

Zaštita voćnjaka – U mesecu maju voćke napada najveći broj štetočina i bolesti, pa se prema tome mora baš sada posvetiti najveća pažnja njihovom suzbijanju.

Odmah posle cvetanja izvodi se prvo letnje prskanje i to po mogućstvu sa kombinovanim sredstvima, sa kojima se u isti mah suzbijaju bolesti i štetočine. Protiv bolesti najbolje je izvršiti preventivnu zaštitu kontaktnim fungicidima.
Protiv štetočina, koji grizu, odnosno nagrizaju zelene delove voćaka upotrebljavaju se najčešće insekticidi iz grupe piretroida. Pošto napad lisnih vaši zna biti u mesecu maju vrlo jak, usled čega nastupa kovrdžanje listova, treba odmah početi suzbijati, jer se oni javljaju od proleća pa do jeseni. Za njihovo suzbijanje koristiti insekticide iz grupe neonikotinoida.
Često ćemo među granama naći čitave gomile gusenica kukavičje suze, glogovca i gubara, zatim ćemo naići na nagrižene plodove ili pregrižene vrhove, koju čine gusenice mrazovca kod trešanja ili neke male zlatno zelene ili bakarno zlatne pipe kod šljiva i jabuka. Na kruškama, primećujemo lišće uvijeno poput cigare, koji savija mala zlatno zelena pipa tzv. cigaraš. Mnogi plodovi šljiva budu izbušeni od šljivine ose. U vrhovima grana primećujemo zapretke sa žućkastim crvima jabukovog moljca, koji napada jabuku i šljivu.
Zaštita voćnjaka u maju mesecu
Osim štetočina pojavljuju se i gljivične bolesti. Na jabukama naročito na jednogodišnjim lastarima zapaža se sivo bela prevlaka, koju prouzrokuje pepelnica. Na breskvama se primećuje kovrdžavost lista. Na plodovima koštičavog voća, naročito na vršnim granama pojavljuje se sušenje grana koju prouzrokuje monilija. Na lišću jabušastog voća pojavljuju se crne pege fuzokladijuma, koji izaziva krastavost plodova i pucanje kore na drvetu. Pojedini plodovi šljive se izdužuju, jer ih napada gljivična bolest koju nazivamo rogač. Na listu koštičavog voća pojavljuju se smeđe crveno obrubljene pege, koje posle opadaju i izazivaju šupljikavost lista, usled čega dolazi do ranog opadanja lišća.
Pored hemijskog suzbijanja nesmemo zaboraviti ni mehaničko uništavanje štetnih organizama. Recimo plodove šljive napadnute šljivinom osom, rogačem, trule i opale plodove treba odmah sakupljati i uništavati. Naročito kada je u pitanju šljivina osa, jer crvi te ose izlaze iz opalih plodova i odlaze u zemlju na prezimljavanje. Zapredke moljaca na jabukama i šljivama, koji se nalaze u vrhovima grana treba orezati i spaliti.
Jasmina Jocković, dipl.ing.




Scroll