Najbolje đubrivo za svaki vrt je kompost koji podsticajno deluje na biljke, ali i na sastav zajednice mikroorganizama koji poboljšavaju njegovu strukturu. Kompost je smesa različitih organskih materija, a proizvod komposta je plodno tlo bogato mikroorganizmima koje je bitno za poljoprivredu i gajenje voćnih sadnica.
Uslovi pod kojima se može odvijati kompostiranje:
- određeni slojevi organskog materijala;
- prisutnost mikroorganizama;
- prisutnost kiseonika;
- određena vlažnost i temperatura.
Pod takvim uslovima organski materijal se razgrađuje. Sličan proces se odvija i spontano u samoj prirodi. Kompostiranje je proces koji vodi čovek, a priroda vodi proces koji se naziva humifikacija i kao njegov rezultat nastaje humus. Način rada kompostišta je jednostavna simulacija onoga što je priroda oduvek radila i time stvorila održivi sistem koji u svakoj prirodnoj sredini postoji. Kompost predstavlja humusnu materiju nastalu humifikacijom, odnosno prirodnim načinom truljenja i dekompostacije (raspadanjem) mrtve organske materije biljnog porekla. Najbitnija osobina komposta je upravo ta što je on lako dostupna hrana biljakama i zato se može koristiti u proizvodnji voćnih sadnica.
Reciklaža je oduvek bila deo ili stil života. Proces kompostiranja se započinje već u kuhinji – odvajanjem biorazgradivog otpada i njegovim usitnjavanjem. Kad god se napravi neko jelo ili skuva kafa u kuhinji, stvara se određena količina biotpada. Taj otpad koji nastaje od ostatka voća i povrća, taloga od kafe i slično, može se usitniti i odvajati na posebno mesto.
Nakon prikupljanja organskog materijala za kompost sledi odabir mesta za kompostiranje. Najjednostavniji način slaganja jeste na otvorenu gomilu, ali može se izgraditi i kompostište od drveta, betonskih ploča, plastike ili drugih materijala. Bitno je da je materijal za kompostiranje složen na određeni način u određene slojeve kako bi proces razgradnje mogao teći. Mesto za kompostnu gomilu treba biti zaštićeno od vetra i direktnih sunčevih zraka. Širina i visina kompostišta bi trebali biti oko 1.5m i na tom mestu ne bi trebalo da dolazi do nakupljanja vode. Gomilu je na kraju potrebno prekriti materijalom koji propušta vazduh (nikako najlonom).
Kada je kompostna gomila složena, u početku, dolazi do njenog zagrevanja. Zato je vrlo bitno pratiti je i paziti da ne dođe do pregrevanja jer će se u tom slučaju promeniti komponente komposta tj promeniće se sastav zajednice mikroorganizama. Jako je bitno odrediti i vlažnost gomile jer ona ne sme biti ni presuva ni prevlažna.
Upotreba komposta je višestruka u bašti, vrtu ili za posude. On se može koristiti za direktnu sadnju ili setvu biljaka ukoliko se to odnosi na bilo koje posude. U vrtu se zbog racionalne upotrebe unosi u zemljište i meša sa zemljom za sadnju voća i biljnih kultura. Na taj način poboljšava se hranljivost zemljišta za gajene biljke i voćne sadnice u dužem periodu, jer sadrži akumulirane organske hranljive materije. Takođe, kompost poboljšava mehanička svojstva zemljišta koje njegovim dodavanjem postaje rastresito, bolje akumulira vodu i propusno je. Granulacija je finija, a temperaturni bilans je optimalniji. Osnovna funkcija mu je da se dodaje u zemljište prilikom sadnje ili presađivanja baštenskih i vrtnih biljaka i voćnih sadnica da bi poboljšao svojstva zemljišta u pogledu hrane, vode i strukture.
Kako treba da izgleda zreo kompost?
Dobar i zreo kompost nema neugodan miris truljenja već više podseća na miris vlažne zemlje u šumi. On je ujednačenog izgleda, grumenast, tamnosmeđe do crne boje. U njemu se ne prepoznaje početni biomaterijal.
Nezreo kompost nema tamnu boju, kiselkastog je mirisa ili miriše na gljive. U njemu se mogu naći ostaci biomaterije poput lišća, ostataka povrća i slično. Takav kompost najbolje je preokrenuti i pustiti da dozri.