Za davanje dobrog roda, stabla i žbunove voćaka treba ispravno i redovno orezivati u nekim slučajevima i oblikovati. Način orezivanja zavisi od željenog oblika i vremena dozrevanja plodova i vrste voća.
Orezivanja i oblikovanje
Mlada stabla i žbunove jepotrebno orezati i oblikovati da bi se razvila snažna i ujednačena osnova stabla i da bi se stvorio željeni oblik. Kod učvršćenih biljaka svrha orezivanja je obezbeđivanje dobrog roda kao i održavanje zdravlja i oblika biljke. To je postupak proređivanja neželjenih grana i mladica, koje mogu da naruše okosnicu biljke ili onih koje su neproduktivne. U orezivanje takođe spada i uklanjanje odumrlih, oštećenih ili starih neplodnih grana.
Oblikovanje je postupak izbora grana, a u mnogim slučajevima i vezivanja mladica da bi se stvorio određen oblik.
Potebno je obratiti pažnju da se biljke ne orezuju prejako ili preslabo, jer to ograničava rodnost i može da podstakne razvoj bolesti.
Jako orezivanje izaziva pojačan i bujan vegetativni rast i malo ili nimalo plodova, jer cvetni pupoljci ne mogu da se razviju. Posebno je štetno za biljke koje su već bujne.
Premalo orezivanja stvara previše nabijenih grana, koje primaju isuviše malo sunca neophodnog za dozrevanje plodova.
Preslabo orezivanje mladog stabla može da doprinese i ranom prevelikom prinosu, zbog čega stablo često zakržlja, a preopterećenost plodovima može da slomi grane.
Vreme orezivanja
Vreme orezivanja zavisi od vrste voća. Kod postupaka orezivanja i kod pojedinog voća prva godina se odnosi na prvih 12 meseci posle sadnje, druga godina na narednih12 meseci…
Zimsko orezivanje je uobičajena praksa na svim neoblikovanim jabukama, kruškama, dunjama, mušmulama i vinovoj lozi. Orezivanje neoblikovanih stabala koštunjavog voća (breskva, trešnja, šljiva, nektarina i marelica) mora da se odloži do proleća (za mlada stabla) ili do leta (za učvršćena stabla), kako bi se smanjio rizik od zarazne bolesti (srebrnolikosti listova).
Prolećno orezivanje važno je na oblikovanim stablima voćaka i vinovoj lozi. To im smanjuje bujnost i usredsređuje snagu biljke na stvaranje plodova. Mnoge vrste jezgričavog voća orezuju se odmah posle donošenja plodova.
Kako orezivati
Kada orezujete stabla jabuke ili kruške, bujne grane trebalo bi da se orezuju lagano. To je obično temeljno proređivanje jednog dela mladica, dok se preostale uopšte ne orezuju. Slabe grane orežite snažnije, ali najpre proverite da li postoje bolesti, kao što je rak koji prouzrokuje kržljavost.
Gde rezati
Važno je da se oreže odmah iznad zdravog pupoljka i načini gladak rez. Orezivanje između dva pupoljka ili ostavljanje neravnog reza može da prouzrokuje odumiranje mladice ili da pojača njenu osetljivost na bolesti. Ukoliko uklanjate celu mladicu ili granu, odsecite je u tački iz koje raste, ali nemojte da ogulite koru i oštetite deo tkiva ležišta iz kojeg mladica ili grana rastu. Pre nego što završite gornji rez, načinite manji donji rez da biste sprečili otkidanje grane ili kore. Odsecite ili do tačke rasta grane ili do zdrave grane koja će poslužiti kao pogodna zamena. Ako preostali deo grane ostavite kratak, odsečen kraj će odumreti i pored zaceljivanja. Oštrim nožem odsecite sve neravne krajeve.
Gde načiniti rez
– Orezivanje do pupoljka
Rez napravite odmah iznad pupoljka pod uglom od 45° (od pupoljka prema gore). Nemojte da sečete previše blizu, jer možete da oštetite ili predaleko, jer stabljika može da odumre.
– Orezivanje do provodnice
Napravite gladak rez ne zadirući u ležište grane. Tako je stablo manje osetljivo na bolesti, a rana brže zaceljuje.
Nepravilno orezivanje
– Preslabo orezivanje
Stablo koje se orezuje neredovno ili vrlo malo, razviće preguste mladice koje neće moći da prime dovoljno svetlosti potrebne za dozrevanje plodova. Zato oni mogu da budu sitni. Povećava se opasnost od određenih bolesti pri međusobnom trenju grana.
– Prejako orezivanje
Prejako orezano stablo može da podstakne rast mnogih bujnih vegetativnih mladica. Te mladice stvaraju malo cvetnih pupoljaka ili ih uopšte ne stvaraju, pa će i rod biti slab.